Zelena mobilnost i električni automobili sve su češća tema u javnom diskursu, a čini se da će budućnost biti električna. Oslo i Kopenhagen zabranili su automobile pogonjene na dizel, dok je London nametnuo posebne restrikcije i porez za ovu kategoriju vozila. Europska unija donijela je uredbe i odluke kojima je cilj smanjiti emisiju štetnih plinova iz prometa te poticati održivija, električna rješenja. Upravo o zelenoj mobilnosti i o tome koliko je ona zapravo zelena pričalo se na panelu „Koliko je zelena, zelena mobilnost?“ koji je ugostio neke od najrelevantnijih stručnjaka iz područja energetike i zelene mobilnosti pod moderiranjem Ive Šulentić.
Nema sumnje kako su određene mjere za promicanje zelene mobilnosti i ugljične neutralnosti pozitivan korak prema čišćoj i održivijoj budućnosti, no prostora za poboljšanja svakako ima. Iako postoje subvencije za kupovinu električnih automobila, kategorija gospodarskih vozila isključena je iz programa poticaja usprkos činjenici da upravo vozila iz te kategorije predstavljaju najveće zagađivače. Na pitanje mrkve i batine, poticaja ili kazni, panelisti su se složili kako u pravilu mrkva ima više smisla, no samo ako se smisleno primjenjuje. „Država je tu da napravi okvir i uvede mjere. Na primjer, da cestarina za električne automobile bude upola manje nego za one koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem“ istaknuo je Matko Jović, glavni urednik magazina ZE mobility. „Tek kad se postavi neki opći pristup može se postaviti okvir“ mišljenje je načelnice sektora iz Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Ine Topić. Državni program subvencioniranja kupnje električnog vozila jedan je od koraka kojima se nastoji promijeniti svijest građana i potaknuti okretanje električnim automobilima na stimulativan način. „Prošle godine smo imali skok kada smo dali oko 103 milijuna kuna. Do sad je realizirano oko 80% ugovora, a oko 1000 automobila je do sad već financirano. Kad smo počeli, brojilo se u desecima vozila, sad su već u pitanju tisuće“ napomenuo je voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom Aleksandar Halavanja.
Okretanje električnim vozilima i istiskivanje dosadašnjih alternativa logičan su potez, no takvu promjenu nije moguće uspješno implementirati stihijski. Povećanje korištenja električnih vozila i pripadajuće infrastrukture nužno znači i povećanje potrebe za električnom energijom pa je problemu potrebno pristupiti cjelovito. „Prema podacima Instituta Hrvoje Požar, Hrvatska godišnje proizvede oko 18 GWH električne energije. Kad bi sva vozila bila na struju, trebali bi 7-9 GWH dodatne energije“ smatra Matko Jović. Kako priča o zelenoj mobilnosti ne bi bila samo prelijevanje iz šupljeg u prazno, nužno je i da ostali procesi kao što je sama proizvodnja električne energije budu održivi i ekološki prihvatljivi. Ukupne potrebe će rasti, pitanje je vremenskog roka u kojem će se to dogoditi. Do 2050. godine cilj je električnu energiju dobivati 30% od sunca, 30% od vjetra i 30% hidroelektranama, kako bi što više smanjili uporabu fosilnih goriva“ rekao je Tonči Panza, zamjenik predsjednika Zajednice OIE. Na tragu holističkog pristupa prelasku na električnu energiju kao pogonsko gorivo, direktor Siemens smart infrastructure Hrvatska otkrio je što za Siemens znači zelena mobilnost. „Da bi cijela priča bila zelena, mi u Siemensu smo zaključili da prvo morate promijeniti vlastitu paradigmu prije nego možete drugima pametovati. Tehnologija kojom se izrađuje isto mora biti zelena – cijeli proces i produkt mora biti zelen i održiv, to je prvi korak.“ Uz poticanje na kupovinu električnih automobila, bitno je voditi računa i o infrastrukturi, a ozbiljan korak prema zelenoj mobilnosti napravio je i HEP, realizacijom 250 punionica za električne automobile. Usprkos naizgled velikom broju punionica nužno je i dalje razvijati infrastrukturu kako bi održali korak s potrebama građana, ali i turista koji sve češće u Hrvatsku dolaze električnim automobilima.
Nema sumnje da za uspješnu zelenu tranziciju razni dionici uključeni u proces moraju zajedničkim naporima nastojati ostvariti predviđene ciljeve te pri tome educirati i poticati javnost. Edukacija građana ključan je segment jer su upravo građani uz tvrtke nositelji tranzicije. „Korisnici električnih automobila u ovom trenu su još uvijek uglavnom entuzijasti. Tech geekovi i oni koji su osviješteni oko očuvanja okoliša“ smatra Tomislav Miletić, predstavnik Udruženja trgovine motornim vozilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. „U Hrvatskoj je pet puta manja prodaja električnih vozila naspram EU prosjeka. Jedan od razloga je kupovna moć, ali i svjesnost. Kod nas u Jugoistočnoj Europi ekološka prihvatljivost uglavnom nije glavni kriterij pri kupovini“ istaknuo je Dino Novosel, direktor strategije i održivosti, E.ON Hrvatska. Kroz ovaj zanimljiv i na momente humorističan panel provlačio se motiv sinergije kao jedinog puta prema uspješnoj zelenoj tranziciji, a građanstvo je definitivno dio cijelog procesa. Edukacija i javna rasprava su nužni kako bi osigurali ideju da održivost prožme sve segmente društva. „Pokušavamo što više poticati korištenje punionica. Nažalost, često se tamo parkiraju vozila koja nisu električna“ naveo je jedan od problema Domagoj Puzak, voditelj tima za E-mobilnost u sektoru za strategiju i razvoj.“ Iako su kultura i zajedničko djelovanje presudni za održivu budućnost, greškama ne treba posvećivati previše pažnje, već se edukacijom i poticanjem boriti za zeleniju budućnost. Za kraj, panelisti su ostavili i pouku u humorističnom tonu, a ona je „još uvijek smo zeleni, no sazrjet ćemo“.
Više iz rubrike
