Pariškim sporazumom iz 2015. godine Europska unija i njezine članice obvezale su se do 2050. postati prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo u svijetu. Ovaj ambiciozan cilj za neke države čini se teži, nego za neke druge, bogatije države. Što možemo naučiti od onih koji su u zelenoj transformaciji brži od nas? Koji su problemi s kojima se susreću te može li Europa zaista postati zeleni lider i predvodnik prijeko potrebnih promjena? Upravo na ova pitanja pokušali su ponuditi odgovore gosti panela „Europa kao zeleni lider“ – veleposlanici Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Nizozemske i veleposlanica Švedske.
„Ovaj izazov je toliki da sve zemlje, industrije, tvrtke i društva trebaju zajedno djelovati i napredovati. Nije bitno tko je bolji ili prvi, nužno je dijeliti ideje, osigurati da se one prošire i ako su dobre implementiraju u druge zemlje“ istaknula je Diana Madunic, veleposlanica kraljevine Švedske. U tonu te izjave rasplela se i diskusija na panelu pri čemu su se ideje zajedništva, europske obitelji i održivosti iznova pojavljivale. Primjeri europskih eko lidera pokazali su da postoji još velik prostor za napredak te da ideje već imamo, samo nam moraju postati prioritet.
„Adresiranje klimatskih promjena za nas je egzistencijalno pitanje. Nizozemska je prostorno manja od Hrvatske, ali ima 17 milijuna stanovnika. Upravo zato smo krenuli s prvim ekološkim mjerama još u 70-ima, ljudi su to sami tražili. Najveći izazov u našoj zemlji je kako objasniti tvrtkama da postoji komercijalno atraktivan model koji je prihvatljiv društvu“ prenio je iskustva iz Nizozemske njen veleposlanik Hendrik Jan Voskamp. Jedna od najčešćih zabluda vezanih uz zeleno i održivo gospodarstvo i energetiku je ta da se u pravilu radi o skupim i neisplativim investicijama. Međutim sudeći po primjerima država koje su već napravile značajne korake prema zelenoj budućnosti, zeleno može značiti i profitabilno. „Održivost je dugoročno dobar business. Da citiram dr. Tomaća: „Danska ovo ne radi zato što je bogata, već zato da bi ostala bogata i unaprijedila ekonomiju i javno zdravlje.“ Ako izaberete dobre kanale održivosti, to je dobra poslovna odluka , neka vas ne bude sram, promislite kako želite da vaša zemlja izgleda i krenite, a profit će doći“ smatra Ole Frijs-Madsen, veleposlanik Danske.
Ujedinjeno Kraljevstvo ima i prvu ugljično pismenu ambasadu u svijetu upravo u Hrvatskoj. Cilj projekta ugljične pismenosti je upoznati ljude s temom i povećati njihovu motivaciju za akciju. „Cijeli moj tim je prošao trening i imam osjećaj da sad bolje razumijemo stvari. Na primjer, način na koji koristimo plastiku ili potičemo korištenje električnih automobila“ istaknuo je Simon Thomas, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj. Ujedinjeno Kraljevstvo brojne mjere donijelo je i u jeku prošlogodišnje KOP 26 konferencije održane u Glasgowu. Pandemija, rat, gospodarska kriza, neki su od glavnih faktora koji utječu na odvraćanje pažnje s ekološke krize, no kako bi ostali unutar granica tzv. Plana 1.5, bitno je ne posustati i donositi nove odluke i direktive kako se potreba za njima ukaže. „1,5 je živ, ali je na aparatima. Bitan je momentum kako bismo dospjeli do globalne publike. Još je 6 mjeseci do KOP 27, bitno je da ne budemo ometeni onime što se događa u svijetu“ dodao je Simon Thomas.
Kako bi Europa zaista postala zeleni lider, nužno je da sve njezine članice pripomognu na svoj način, lokalno, ali i šire. Komunikacija između država, ali i građana, javnog i privatnog sektora te vlada ključna je u ostvarivanju ovih ambicioznih, ali dostižnih ciljeva. „Bitna stvar je postaviti jasan dugoročni plan za idućih 10, 15, 30 godina kako bi potaknuli društvo da se uključi bez straha“ smatra Simon Thomas. „Kvaliteta i transparentnost regulatornog okvira je nužna kako bi se privatni sektor i građani mogli bez straha uključiti u zelenu tranziciju. Građani trebaju vidjeti prednosti održive tranzicije“ složio se Hendrik Jan Voskamp. Jednako kao što dijelimo planet, dijelimo i probleme pa je vrijeme da prestanemo gledati kome zelena tranzicija ide bolje ili brže i shvatimo da smo u njoj svi zajedno. Panelisti su se na kraju složili kako su sinergija svih sudionika i dobra vizija pretočena u regulatorni okvir jedini način na koji možemo zajedno postati zeleni lider.
Više iz rubrike
