Na zelenoj terasi Rougemarin parka, drugog dana Festivala održan je još jedan edukativan panel na kojem su sudjelovali voditelj Podružnice Čistoća – Zagrebački Holding d.o.o. Davor Vić, izvršni direktor za razvoj, investicije i IT, ŽITA d.o.o. Ivan Pandurević i suosnivač tvrtke Premifab d.o.o. Igor Podravac, a moderirala ga je Tea Blažević. Posjetiteljima su prikazani primjeri iz praksi hrvatskih tvrtki koje se već godinama bave kružnom ekonomijom, a svi prisutni su iz prve ruke saznali pozitivne aspekte Jakuševca, o kojima se do sad nije pisalo u medijima.
Ivan Pandurević i Davor Vić su se složili da se posljednjih godina situacija na tržištu poboljšala i da se stvari kotrljaju u boljem smjeru. Polako, ali se kreće. „Stvari ipak idu na bolje, ali mi kao davatelji javne usluge, u medijima se većinom spominjemo u negativnom kontekstu, kao i tema otpada. Medijski tretman teme otpada je loš, a pozitivne vijesti su uvijek negdje na dnu“ izjavio je Davor Vić te kao odličan primjer naveo Odlagalište otpada Jakuševac, najveće aktivno odlagalište u Europi. Poznato je da se otpad gomila na odlagalištu, nakon čega se prekriva zemljom i u konačnici poprimi oblik velikog brijega, kao i da taj otpad proizvodi metan, plin koji može uvelike zagaditi atmosferu. No malo ljudi zna da taj plin ne završi u zraku, nego odlazi u plinsko postrojenje gdje se od njega proizvede električna energija koja godišnje opskrbi tisuće hrvatskih domaćinstava. Kad se Jakuševac zatvori, imat će materijala da još 30 godina proizvodi električnu energiju.
I na ovom panelu, nedovoljno informiranje ljudi se opet stavilo u prvi plan kao prepreka koja uvelike usporava pozitivne procese, baš kao i ljudi koji šire krive informacije. Sva tri panelista su otvoreno priznala kako su na svom poslovnom putu skoro dobili batine od velikih masa ljudi i za dlaku izbjegli Seljačku bunu. Igor Podravac je ispričao svoju inspirativnu priču koja dokazuje kako se unatoč svim početnim pritiscima i preprekama može uspjeti i raditi pravu, jedinu ispravnu stvar. „Našu tvrtku navode kao CO2 neutralnu, ali zapravo je CO2 negativna, za što smo dobili i važno priznanje. 95% opasnog otpada uspješno vraćamo u proizvodnju, bavimo se reciklažom kemikalija koje su toksične i većinom dolaze iz farmaceutske, automobilske industrije i visokotehnološke industrije. Uzimamo kemikalije iz navedenih industrija, radimo njihovu inhouse analizu, nakon čega prolaze kroz proces pročišćavanja. Opet radimo analizu i vraćamo ih istoj industriji. Aceton i etanol su vrijedne kemikalije kad su čiste i imaju veliku tržišnu vrijednost, stoga postoji velika zainteresiranost tržišta za naše usluge, posebice kad im je cijena u zadnje dvije godine skočila za 30 puta“ ispričao je Igor.
Važnost odvajanja već na kućnom pragu, također je jedan od imperativa. Kako motivirati ljude, nagradom ili kaznom, mišljenja su podijeljena. Jedno je sigurno – svijest je najbolja motivacija, no da bi se ona probudila vjerojatno će proći još nešto vremena. Možda nećemo predugo čekati, jer se od 1.7. kreće s modelom naplate računa po količini otpada i građani više neće plaćati susjedov otpad. Vrećice za razvrstavanje će se kupovati u trgovačkim lancima, a oni koji neće razvrstavati – imat će puno veći račun. Predviđene su i kazne, no panelisti se nadaju da ih ipak neće biti previše.
„Neke hrvatske tvrtke voze otpad u Austriju ili Njemačku i tamo se od njega proizvodi energija. Cijene zbrinjavanja su astronomske, a spomenute države stvarno od otpada dobiju energiju koju zimi posebno osjete. Dobar primjer su dvije high tech spalionice u Beču, na svega 500 metara udaljenosti od prve kuće. To je potencijal koji u hrvatskoj nije iskorišten, nema niti jednog takvog postrojenja. Glavna prepreka se nalazi u javnom mnijenju i prostornim dozvolama koje je teško dobiti“ objasnio je Igor Podravac.
Proces odvajanja zapravo nije kompliciran, samo je potrebno maknuti se iz zone komfora. Otpad zaista može biti energija, ako se reciklažom ne može vratiti u početno stanje što potvrđuju brojni primjeri iz Europe predstavljeni na Greencajt festivalu.
Više iz rubrike
