Sinusoida tržišta rada te različita priroda određenih profesija ukazuju na to da će neki poslovi u izvjesnom vremenskom periodu biti zaboravljeni, dok će potražnja za inovativnim, ali i zanatskim radnim pozicijama uskoro doživjeti pravi boom. Postoji li savršena formula za uspješnu budućnost pojedinca i zajednica otkrili su govornici na panelu pod nazivom „Zanimanja budućnosti – 2030. nije tako daleko“.
Obrazovanje, problem-solving pristup, tehnike kritičkog razmišljanja te edukacija građana ključne su odrednice kada je riječ o uspostavljanju pravca ka poslovima koji će biti korisni, zeleni, moderni i temeljeni na digitalizaciji i naprednim tehnologijama, smatraju prof. dr. sc. Krunoslav Hajdek, pročelnik Odjela za ambalažu, recikliranje i zaštitu okoliša na Sveučilištu Sjever, doc. dr. sc. Vinko Lešić, docent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Vanja Šebek, voditelj studija digitalnog marketinga na Visokom učilištu Algebra te Matej Stipeljković, suvlasnik i direktor tvrtke MS2 Energo.
Monter fotonaponskih sustava, inženjer okoliša, specijalist za digitalni marketing, tesar, klesar ili stručnjak za podatkovnu znanost – sve su to zanimanja budućnosti koja se na prvu u srži razlikuju, međutim, odlikuje ih jedna zajednička komponenta, a to je mogućnost primjene znanja u praksi. Raspravljajući o digitalnim i zelenim konceptima, panelisti su se složili da je transformacija suvremenih poslova neizbježna jer smo tijekom posljednjih 20 godina zbog zaluđenosti oko pametnih uređaja i društvenih mreža, svjesno zanemarivali mnoga zanatska zanimanja.
Da bi za nekoliko godina tržište rada moglo izgledati posve drugačije od današnjeg, svjestan je Matej Stipeljković, dajući do znanja da je pitanje obnovljivih izvora već neko vrijeme spotlight tema Europske unije, dok je u Hrvatskoj tek počeo rasti interes za energetskim zanimanjima. „Tvrdim da su zanimanja budućnosti zapravo multidisciplinarna zanimanja; kombinacija izrade i projektiranja solarnih elektrana, oživljavanja brojnih zanata, daljnjeg razvoja programiranja i brige o skladištenju energije“, izjavio je Stipeljković.
Obrazovanje i poslovanje je potrebno usmjeriti na takozvane soft skills te je bitno shvatiti da, kao i većina toga u životu, sve kreće iz obiteljskog doma, pa tako i odabir idealnog posla, što zbog karakternih osobina, što zbog pozadine pojedinca i okoline u kojoj živi – razmišljanje je to Vanje Šebeka. „Zanimanja budućnosti nastaju doma, kod kuće. Zanimanje budućnosti su tesar, klesar, ali, nadam se i političar koji donosi odluke. Uloga obrazovanja je kritična, ali sve kreće od doma“, objasnio je Šebek.
„Nemamo razvijenu industriju recikliranja. Građani moraju znati i biti educirani zašto je to važno. Tvrtke će morati zbrinjavati otpad. Ljude treba naučiti, a oni moraju vidjeti smisao u znanju koje im prenosimo“, naglasio je Krunoslav Hajdek,
Komentirajući ogroman utjecaj umjetne inteligencije i ICT industrije, Vinko Lešić ohrabrio je sve okupljene navodeći da, unatoč dinamičnom globalnom razvoju robota i pametnih rješenja, „ne smijemo zaboraviti da tehnologija uvijek treba biti na usluzi čovječanstva“, pa tako i u okviru postizanja klimatskih ciljeva.
Činjenica je da živimo u vremenu u kojem je znanje sveprisutno, no istovremeno, očito je da još uvijek nedovoljno koristimo mozak – glavni ljudski organ za primjenu tog znanja. To će nas kao narod, ali i svijet, skupo koštati, osobito kada govorimo o urgentnom rješavanju klimatskih izazova. Sada je trenutak da se educiramo u vezi problema koji ugrožavaju našu dobrobit, zaključili su panelisti.
Više iz rubrike
