Edukativan i dinamičan panel na temu Go green and keep clean – jesu li korporacije spremne na promjene? otkrio je tko su najveći zagađivači – pojedinci ili korporacije. Usprkos tome što se svi kunu u zeleno, a praksa je još uvijek crna, Greencajt festival predstavio je zelena rješenja, a na panelu kojeg je moderirala Tea Blažević, o spremnosti korporacija prema nužnim promjenama, razgovarali su član izvršnog poslovodstva Ericssona Nikole Tesle Miroslav Kantolić, predsjednica uprave Apsolona Nataša Ćurić Martinčević te član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma Boris Drilo.
Poražavajući rezultati istraživanja koji pokazuju kako u Hrvatskoj samo 38% tvrtki vidi zelenu tranziciju kao priliku, bili su ulje na vatru postojećih gorućih pitanja današnjeg društva. Svega 17% tvrtki ima vlastiti plan kamo idu, a 27% onih koji su započeli s vlastitom zelenom tranzicijom, zaustavlja se na promjenama koje se odnose na energetsku učinkovitost. Najveći zeleni festival u regiji i ovim panelom je dokazao kako svjetlo na kraju tunela ipak postoji.
Panelisti su se jednoglasno složili kako primarni razlog za poražavajuće rezultate leži u činjenici da ne postoji temeljna edukacija te da dionici generalno nemaju sve potrebne informacije o benefitima zelene tranzicije koja će u skoroj budućnosti biti imperativ svake tvrtke koja planira opstati. „Ako se zelena tranzicija prepozna kao prilika i uđe se u kontinuitet provedbe svih aktivnosti, takav model postaje generator smjera kojim želimo ići. Europska regulativa i uređenost mogu dati pozitivan doprinos, a ukoliko sami dodatno mjerimo svoje učinke, vjerujem da ćemo svi osvijestiti potrebu za promjenom i krenuti s aktivnostima koje idu u pravom smjeru“ naglasio je Miroslav Kantolić. Važnu temu nastavila je i Nataša Ćurić Martinčević koja je naglasila kako nije realno oslanjati se samo na subvencije i potpore EU fondova, već je potrebno poticati aktivnosti inovacija koje su puno zdraviji tip potpora. Hrvatska posljednjih godina pokazuje kako posjeduje kapacitete za nove tehnologije usmjerene na očuvanje okoliša, ali i brojnim inovativnim proizvodima daje za naslutiti da se održivim rješenjima može ostvariti dugoročna konkurentna prednost.
Boris Drilo je također bio optimističan. On smatra kako rezultati provedenog istraživanja nisu iznenađujući, takva je uvijek startna pozicija bilo koje promjene u Hrvatskoj. Naglasio je važnost shvaćanja da svatko spozna koje je njegovo mjesto u zelenoj tranziciji i da je pozitivne promjene nužno provoditi, ne samo zbog regulative, već radi stvarnih dobrobiti koje donosi svakoj korporaciji, ali i društvu općenito. „Ja jesam za red, ali ne smatram da je to glavni drive. Ljudi trebaju biti usmjereni na zelenu tranziciju ne zato jer je to propisano, već jer je to potrebno. Motivirat ćemo ih edukacijama o dugoročno održivom poslovanju, a u nekakvom horizontu od n godina, smanjit će se vrijednost kompanija koje neće provoditi nužne aktivnosti za boljitak cijelog društva.“
Budućnost će sigurno biti zelena, jer su mlađe generacije sve više okolišno osviještene, kao i kupci koji istu razinu osviještenosti očekuju od svojih dobavljača. U kompleksnom procesu zelene tranzicije treba naglasiti i važnost ICT industrije na koju svakako možemo i trebamo računati, budući da su u vrijeme pandemije zeleno i digitalno pokazali da idu skupa te da su u pozitivnoj sinergiji.
Panel je zaključila Nataša Ćurić Martinčević koja smatra kako je dobra kombinacija mrkve i batine: „Možda nam je bila potrebna i ova batina, pod kojom mislim na višu cijenu energenata, no kroz edukativne panele na Greencajt festivalu podižemo stupanj svjesnosti svih sudionika, ali i šire, što će sigurno potaknuti sve nas da još jednom promislimo gdje živimo, kako živimo te što želimo ostaviti budućim generacijama.“ Svi su se složili kako je ovakva manifestacija vjetar u leđa Hrvatskoj, ali i temelj za ozbiljnije promjene u većem omjeru.
Više iz rubrike
