Pametni gradovi – edukacija i sudjelovanje građana je ključ rješenja

Prvi panel Greencajta ugostio je neke od predvodnika zelenih politika u Hrvatskoj, ali i šire – gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, gradonačelnika Osijeka Ivana Radića, gradonačelnika Koprivnice Mišela Jakšića te zastupnicu u Berlinskom parlamentu hrvatskih korijena Klaru Schedlich.

Panel je tematizirao razlike između velikih i srednjih gradova, zelene trendove, edukacije građana i predstojeće projekte. „Velik broj građana već sad odvaja i reciklira otpad, no do sad je taj sustav bio nepravedan. Bitno je stimulirati građane, a ne svima naplaćivati isto. Postoje razni modeli kako naplaćivati otpad na osnovu njegove mase. Međunarodno popularan princip je da kroz vrećicu plaćate skalabilni dio uz fiksni dio. Takav sustav je definitivno pravedniji, a više od 60% građana podržava novi model. Do sad je sama najava modela dovela je do većeg odvajanja otpada. To je veliki izazov, više stotina tisuća korisnika kojima se mijenja način zbrinjavanja otpada. Cilj je ambiciozan, no svi su se mobilizirali“ najavio je planove za budućnost gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Panelisti su se složili kako veliki gradovi često imaju slične probleme i potrebe, a Zagreb, Osijek i Berlin nisu iznimke. „Uvijek se čudim kako su problemi zapravo slični. Što se tiče mobilnosti imamo slične situacije. Imamo javni prijevoz kao i u Berlinu. Istražujemo koliko jeftiniji javni prijevoz potiče ljude da ga više koriste. Također smo u Berlinu donijeli zakon da je obavezno instalirati solarne panele na sve zgrade“ komentirala je Klara Schedlich, zastupnica u Berlinskom parlamentu.

No, za pametan i zeleni grad ipak je potrebno više od reciklažnih dvorišta i uređenog javnog prijevoza. Edukacija i participacija građana ključni su faktori u postizanju održivih rješenja. „Imamo puno edukacija, po mom iskustvu djeca radije sudjeluju u razvrstavanju, stariji su problem. Sudjelovanje građana bitna je stavka Pametnih Gradova. Koncepte moramo razvijati zajedno, bitno je uključiti mlade jer ćemo kao mladi najduže osjećati posljedice. Bitno je stvoriti osjećaj zajedništva“ istaknula je Klara Schedlich. „Postoje različite aktivnosti za poticanje građana na participaciju. Djeca su često najviše motivirana, a radit ćemo kampanju i za „odrasle“ – vlasnike, suvlasnike, upravitelje… Trebat će vremena za tranziciju, tako je svaki grad krenuo. Mijenjanje navika nije lagan posao, ali ustrajni smo u tome uspjeti“ smatra gradonačelnik Tomašević.

Iako na prvi pogled možda ne bismo rekli da je tako, Berlin i Osijek dijele brojne sličnosti. Jedna od njih su i brojni startupovi. IT park u Osijeku dosad je prodao 6 od postojećih 9 parcela predviđenih za mlade tvrtke u usponu te se tako prometnuo u startup središte Hrvatske. „Što se tiče IT sektora moramo se pohvaliti, imamo jednistveni IT park koji je inkubator za manje IT firme koje nemaju mogućnost izgraditi vlastitu zgradu. Posljednje zemljište kupila je Orqa, mlada domaća tvrtka koja je pionir u proizvodnji VR naočala s brojnim primjenama.“ Osim podrške mladim startupovima, Osijek se ističe i po broju javnih bicikala dostupnih njegovim stanovnicima. Od ukupno 185 javnih bicikala, njih čak 50 je električno, a građani mogu koristiti i 8 električnih automobila po atraktivnoj cijeni od 10 kuna za 15 minuta.

Uz velike gradove, svoja iskustva na panelu je podijelio i Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice – grada koji je 2019. godine nagrađen ECO City titulom. „Volimo čuvati tu mantru da smo grad bicikla. Treći smo grad u EU po metru biciklističkih staza po stanovniku. Koprivnica je premalen grad za javni prijevoz, no postoje i drugi načini koji ne uključuju nužno motorizirani promet“ istaknuo je Mišel Jakšić. Primjer Koprivnice značajan je i zbog činjenice da se u gradu nalazi i najbolja kompostana u ovom dijelu Europe. Razvijena tradicija industrije potaknula je grad da još prije 13 godina izgradi najmoderniji pročišćivać. Međutim, i sam gradonačelnik je istaknuo kako je u manjim gradovima ipak lakše postići željene ciljeve. Koprivnica se može pohvaliti impozantnom brojkom od čak 56% razvrstanog otpada, a cilj je broj podići do 60% do iduće godine.

U konačnici, panelisti su se složili kako je cilj pametnih i zelenih gradova pokušati podići kvalitetu javnog prostora u cijelom gradu. „Zelena politika znači misliti o budućnosti i misliti o velikim stvarima. To je bitno jer moramo učiti jedni od drugih. Ima još mnogo posla, no na dobrom smo putu“ poentirala je Klara Schedlich.