Urbana područja i dalje su mjesto najveće fluktuacije stanovništva, iako je danas zastupljen i trend vraćanja na selo zbog mira, zdravlja i prirode. Tako se predviđa da će do 2030. godine većina svjetskog stanovništva živjeti u urbanim područjima, što podrazumijeva brojne izazove za gradove kakve poznajemo danas, a u kojima su i najvidljivije prve posljedice globalnog zatopljenja i zagađenja. Sve su to bile teme panela pod nazivom “Leteći taksi i neboderi u oblacima; hoće li tako izgledati naši gradovi u budućnosti?” powered by JYSK.
Europa je jedan od razumnije naseljenih kontinenata i realnije pristupamo problematici klimatskih promjena, a Kye Dudd, vijećnik iz gradskog kabineta za klimu, ekologiju, otpad i energiju u Bristolu ispričao je kako vodeći pametni grad u Ujedinjenom Kraljevstvu pristupa ovoj problematici: “Gradska uprava Bristola nas prepoznaje kao pravo vodstvo grada te ga nastojimo voditi i konkretnim primjerom. Naši građani su naši partneri s kojima zajednički krojimo strategije, definiramo prioritete i provodimo zacrtane planove, a sve nas zajednički vodi pitanje: kakav grad želimo do 2050.?”
Novi izazovi zahtijevaju korištenje obnovljivih izvora energije, nisku razinu ugljika i održivost. Resursi će s jednostavno morati koristiti odgovornije, uključujući energiju, vodu, hranu i stambenu te prometnu infrastrukturu.
A u kojem smjeru idu hrvatski gradovi? Dario Zurovec, gradonačelnik grada Sveta Nedjelja i saborski zastupnik, smatra da sva ulaganja koja lokalna samouprava provodi u različitim sektorima moraju biti provedena tako da se teži unaprjeđenju kvalitete okoliša, očuvanju prirodnih bogatstava te razumnom i po okoliš prihvatljivom načinu upravljanja resursima. “Početkom mandata krenuli smo od nule, a prvi je korak bila je digitalizacija. Osim digitalizacije prostora gradske uprave, cijeli grad danas ima besplatan Wi-Fi, uveli smo i brojne druge povlastice za građane, pametnu javnu rasvjetu, smanjili zračenje…”, rekao je Zurovec i najavio dodatni prostor za napredak i ubrzanje kako bi Sveta Nedjelja postala Smart City No1.
A kako će se privatne kompanije prilagoditi novim standardima življenja i poslovanja? Koliko se u obzir uzimaju poslovne strategije i funkcioniranja firmi prilikom izrade planove za gradske proračune? Uzevši u obzir činjenicu da se 80 posto BDP-a generira u gradovima, Damir Vrsajković, direktor razvoja proizvoda u Telemachu Hrvatska, kaže da je upravo gradska infrastruktura ključna za pametnu budućnost. “Današnje normalne brzine podržavaju teoriju razvoja pametnih gradova, ali isto tako već danas moramo graditi rješenja koja će nas uvesti u 10G-bitno doba. Sva planiranja trebaju biti za 10-15 godina unaprijed, i to je jedini način da zadržimo korak s vremenom. “, ističe Vrsajković.
Vladimir Markulin, direktor Avantcara, ispričao je primjer car-sharinga i posebno naglasio suradnju s Gradom Dubrovnikom s fokusom na lokalno stanovništvo. “Prvi smo u Europi koji koriste 100% električna vozila čime štedimo i prostor i smanjujemo zagađenje okoliša. To je novitet koji su i naši građani prihvatili kako bi zajednički smanjili gužve i utjecali na prometnu problematiku Grada Dubrovnika”, kaže Markulin koji vjeruje da će ova praksa uskoro zaživjeti i u ostalim gradovima u Hrvatskoj.
Više iz rubrike
