Jesu li postojeći trendovi održivi? Koja su ograničenja i jesmo li ih svjesni? Na ova i brojna druga pitanja odgovorio je akademik prof.dr.sc. Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, predsjednik Međunarodnog udruženja za globalno zdravlje i glavni urednik časopisa Journal of Global Health.
Podsjetio je da su Ujedinjeni narodi prije dvadesetak godina definirali tzv. Milenijske razvojne ciljeve kojima su sve države dale političku podršku, što je rezultiralo točno definiranim ciljevima s određenim mjerilima uspješnosti. Kao rezultat, udio neuhranjenih u svijetu smanjio se s 23 posto na 13 posto, siromaštvo sa 50 posto na 14 posto, stopa upisa u osnovnu školu porasla je na čak 91 posto, smrtnost djece je smanjena za više od 45 posto, a više od 90 posto čovječanstva je po provedbi dobilo pristup pitkoj vodi.
Rudan je upozorio da danas, nažalost, dolazi do nazadovanja ili čak kolapsa po pitanju ostvarenja ciljeva. “Njihova je primjena ipak jedan od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo susrelo te je važno razmotriti probleme starenja svjetskog stanovništva, zdravstvenu zaštitu najstarijih i najmlađih te siromašnih i ugroženih.”, kaže Rudan uz podsjetnik da je primjena njegovih metoda za prioritiziranje investicija u zdravstvene intervencije te globalna koordinacija pridonijela smanjenju smrtnosti djece u svijetu.
Podsjetio je da je prvi korak bilo shvaćanje razloga umiranja djece. “Provodili smo brojne analize kojima se diljem svijeta utvrđivalo koji su razlozi za umiranje djece. Jednom kad smo shvatili uzroke, mogli smo intervenirati, preskočiti prepreke, osmisliti nove financijske mehanizme, a najvažniji korak bio je osnivanje globalnih financijskih fondova kojima bi se financijski počeo rješavati problem.”, rekao je Rudan te upozorio da planet nije beskonačno velik, što ljudi ne razumiju. “Kada bismo imali zgradu s dvjestotinjak stanova, koliko svijet ima država, oni koji žive u toj zgradi bi pazili kako bi i buduće generacije mogle živjeti u njoj, jer je to jedina zgrada koju imaju za život. Zašto onda ne brinemo o našoj Zemlji na isti način?”, pitao je Rudan.
Zaključio je da u području globalnog zdravlja i razvoja razmišljanja moraju biti šira od samih ekonomskih razloga kako bismo mogli razumijeti izazove 21. stoljeća. “Svaka generacija idućoj treba predati planet sa svim resursima s kojima ga je zatekla, a to su: dovoljna količina hrane, dovoljno prirodnih resursa, zdrava voda i očuvan okoliš.”, istaknuo je Rudan poručivši da ne smijemo srljati u neizvjesnost nego ostaviti znanosti dovoljno vremena za rješavanje problema koji su pred nama.
Više iz rubrike
