Kako pomiriti bioraznolikost, ribarstvo i turizam otkrili su govornici na panelu pod nazivom „Ribe je sve manje, a turista sve više – je li ravnoteža između bioraznolikosti, ribarstva i turizma održiva?“
Moramo biti entuzijastični i svatko u svom segmentu treba raditi najbolje što može te se priključiti dekarbonizaciji. Uzdajući se u sveto trojstvo: inovativne tehnologije, pametne politike i promjenu ponašanja, možemo ići u željenom, pozitivnom smjeru, smatraju predsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, Tonino Picula, ekonomska savjetnica u Europskoj komisiji Hana Huzjak, predsjednik Instituta Plavi svijet, Draško Holcer i viša stručna suradnica za Regionalno razvojnu agenciju Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA, Iva Pozniak na panelu kojeg je moderirala Tea Blažević.
Ima li uopće još ribe za sve nas u Jadranskom moru i kako doskočiti tom problemu? Svi ćemo se složiti da Jadran treba čuvati, pitanje je znamo li kako. Čitav niz aktivnosti u posljednje vrijeme obećava, iako su planovi ambiciozni, a ljestvica je visoko postavljena. „Nakon 24. veljače nemamo nekakvog izbora. EU se opredijelila za Europski zeleni plan, klimatski zakon i zakonodavne prijedloge iz paketa Spremni za 55%, što je dobar okvir i puno toga bi se moglo dobiti do kraja ovog desetljeća. Zakoračili smo u jedinstveni period kad su klimatske promjene uzrokovale tehnološke promjene“ optimističan je bio Tonino Picula na početku panela. Optimizam se zadržao tijekom cijelog predavanja, a Hana Huzjak je otkrila da nikad nije bilo više novca za zelene politike, kao što ga ima sad.
Sve aktivnosti vezane za more, odnosno plavo gospodarstvo, dio su zelenog gospodarstva. Zdravlje našeg mora površinski divno izgleda, no kad se dublje zaroni, primjećujemo da su nam mora i oceani bolesni, a lijek postoji i nalazi se upravo na našem Jadranu. Iva Pozniak predstavila je trailer novog SF filma kojeg ćemo uskoro gledati u Hrvatskoj. Kombinacija robotizacije i umjetne inteligencije koju nadgledaju dronovi zaplovit će u naše plavetnilo nedavno predstavljenim projektom SeaClear. Uz pomoć podmornica zaduženih za skeniranje objekata na dnu mora i robota koji će skupljati detektirani otpad, plovit ćemo na zdravijim valovima. Ne samo da ćemo ploviti na zdravijim valovima, već ćemo se voziti na solarnim katamaranima. „Iz Mjera se planira kupiti šest brodova, to je prvi korak elektrifikacije na Jadranu“ potvrdila je Hana Huzjak. U dobrobitima tranzicije uživat će i brojne morske vrste, jer radi buke koju proizvode brodovi, ugibaju mali dupini, budući da ih mame ne mogu dozvati, objasnio je „šaptač dupinima“ Draško Holcer, s naglaskom kako ideja elektrifikacije u jednom kontekstu značajno doprinosi cijelom sustavu.
Činjenica kako svaki čovjek tjedno konzumira pet grama plastike, odnosno jednu kreditnu karticu, okupljene je ostavila bez teksta. No, ako održivi razvoj gledamo kao krajnji cilj, opet ćemo moći razgovarati s prirodom na prijateljski način. Čovjek se samo treba sjetiti svoje uloge u eko sustavu te uz pomoć kognitivnih sposobnosti, razumijevanja i empatije nastaviti se kretati u sistematskom, dugoročnom razmišljanju koje je održivo. Hana Huzjak zaključila je panel olimpijskim geslom: „Idemo još više, još jače i još brže.“ To nije nešto što dolazi iz Bruxellesa, već je to odgovor ljudi na pitanje kako žele da izgleda budućnost.
Više iz rubrike
