Plin kao energent i gorivo zadnjih je mjeseci postao izrazito vruća tema. Uz rat u Ukrajini i značajnu ovisnost svijeta, a pogotovo Europe o ruskom plinu, prognoze za nadolazeću zimu sve su mračnije. Možemo li se u potpunosti odmaknuti od plina, ali i drugih fosilnih goriva i okrenuti se zelenim i održivijim modelima? Koliko se plinski novac infiltrirao u društvo, gospodarstvo i politiku? Panel „Bye,bye plin“ okupio je relevantne stručnjake iz područja povezanih s energetikom kako bi pokušali ponuditi odgovore na ova goruća pitanja.
„Mi smo ovisni o ruskom plinu što se tiče ugovora. Oko 70-80% plina dolazi iz Rusije. Hrvatska je zemlja koja ima odlične potencijale obnovljivih izvora. Samo trokut Zadar-Gračac-Šibenik ima dovoljno vjetra za sve potrebe Hrvatske. U idućih deset godina možemo postati veliki izvoznik energije“ mišljenje je Nevena Dujića, profesora na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Iako Hrvatska nedvojbeno posjeduje ogromne potencijale kad su u pitanju obnovljivi izvori energije, čini se da priča ipak nije tako jednostavna. „Pojam energetske neovisnosti je dosta profaniran. To su neki pojmovi koje naši političari stalno koriste ali Hrvatska bi trebala razmišljati ne može li biti energetski neovisna, već bolje energetski samodostatna. Mi ne bi trebali razmišljati možemo li u potpunosti izbaciti plin, nego krenuti do 70% pa ćemo vidjeti. Plin ćemo sigurno koristiti još neko vrijeme, no pitanje je da li ga možemo koristiti minimalno i to na isplativ i ekonomičan način. Vrlo brzo znatno, a dalje ćemo vidjeti. Rasprava trebamo li ili ne plin odvlači nas od cilja i djelovanja u okvirima u kojima u ovom trenutku možemo djelovati“ smatra Marko Biočina, glavni urednik gospodarskog sadržaja u Jutarnjem listu.
Međutim, ono oko čega su se panelisti nedvojbeno složili je činjenica da ne postoji politička neovisnost bez energetske neovisnosti te da je decentralizacija energenata ključna. „U Hrvatskoj ima dovoljno pametnih i stručnih ljudi koji bi trebali napraviti novu energetsku strategiju. Deset pametnih ljudi može takav dokument napraviti vrlo brzo. Uska grla u regulatornom okviru treba identificirati i ukloniti te naći ljude koji će to implementirati. Nema rješenja čarobnim štapićem – moramo se kao glasači nametnuti političkim opcijama. Vrlo dobro znamo što treba napraviti, samo to treba i realizirati. U protivnom će biti jako teško djeci i unucima objasniti zašto nismo spasili klimu“ prognozirao je Julije Domac, ravnatelj REGEA i posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu.
Da je vrijeme za djelovanje upravo sad, složili su se panelisti, ali i publika koja se na poziv moderatora Mislava Togonala uključila u žustru raspravu koja se odvijala na pozornici. „Ovo je jedna brutalna kaotična kriza, ali i trenutak u kojem maske padaju. Tehnički solucije postoje, Hrvatska ima šansu povući preko 20 milijardi eura za zelenu tranziciju u narednih 5 godina. Imamo tehnička rješenja, stručnjake i kapital“ dopunio je raspravu iz publike Toni Vidan, istaknuti aktivist i član Zelene akcije. Iako se neke mjere u Hrvatskoj već provode, zaključak je panela kako subvencioniranje troška energenata nije rješenje jer građane odvlači od realne situacije. „Kada građani na svojim džepovima osjete prave cijene, shvatiti će da prelazak na održivo zaista je isplativ. Moramo maknuti nelogične odredbe koje nas ograničavaju u djelovanju“ istaknuo je Neven Duić.
Plin je na odlasku, ali ipak ga nećemo u potpunosti izbaciti iz upotrebe u neposrednoj budućnosti. Ono što možemo već sad napraviti je osvijestiti situaciju u kojoj se nalazimo i zajedničkim djelovanjem, uz spremnost na određena odricanja, krenuti djelovati tamo gdje možemo i krenuti sa zelenom transformacijom već danas.
Više iz rubrike
